1886. – 1. oktobra dovršena palata Zemaljskevlade projekt Josipa Vancaša.
1887.godine u oktobru završena jepalata Penzionog fonda, prvi samostalan projekat Karla Paržika. Palata jesmještena zapadno od Katedrale, i u joj 1. Februara 1888. Je sve?ano otvorenZemaljski muzej, koji je 1913. Premješten u vlastitu zgradu na Marijin Dvorugdje se nalazi i danas. U septembru 1888.godine završena i otvorena jeŠerijatska suda?ka škola, koja je bila još jedan od projekata Karla Paržika.
Zavrijeme austrougarske okupacije na snazi su ostali šerijatski propisi, koji suse bavili regulisanjem imovinskih i porodi?nih odnos muslimanskog stanovništva,tako da je bilo potrebno osnovati školu koja bi obu?avala budu?e šerijatskeslužbenike. Školu je finansirala Zemaljska vlada koja je obezbjedila besplatnoškolovanje i izdržavanje u?enika 18.augusta 1881. Postavljen jetemeljac Fabrike duhana Sarajevo na Marijin Dvoru, koja je kasnije preseljenana Pofali?e.
FDS predtavlja jedan od prva ?etiri industrijska preduze?a u BiH.A 11.oktobra je zapo?ela gradnja zgrade Pivare na Bistriku.
1882. godine 12. Decembra je otvorenhotel Evropa vlasnika Gliše Jeftanovi?a Hotel je projektovao Karlo Paržik.
1884- 24. augusta zapo?eta gradnjaKatedrale. Gradnja je završena 1889. A sam projekat je djelo Josipa Vancaša,koji je Sarajevsku katedralu napravio koriste?i elemente romanike i gotike,štoovu gra?evinu ?ini autenti?nom. 1879. izgra?ena je i otvorena prvaciglana u Sarajevu, vlasnik je bio August Braun, naredne godine po?eo jeiprozivoditi gra?evinski materijal. Ciglana je bila smještena na Koševu, mjestona kojem se nalazila danas nosi naziv Cigalne. August Braun je na podru?juMarijin Dvora izgradio dvor svojoj ženi Mariji po kojoj i dan danas to naseljenosi ime.
?lanom 25 Berlinskog ugovora Austro-Ugarska je dobila pravo da okupiraBosnu i Hercegovinu. Austrougarska vojska na ?elu s generalom Josipom Filipovi?em29.jula 1878.godine je napala Bosnu iHhercegovinu, za okupatora najvažnije jebilo slomiti otpor u Sarajevu, koje je na kraju i slomljeno 19.augusta1878.
godine. Politika Austo-Ugarske je sprovo?ena uz pomo? vojske, policije i?inovnika i odvijala se u pravcu pretvaranja Bosne i Hercegovne u kolonijalnopodru?je Monarhije.Austro-Ugari su sa sobom donijeli Inovi gra?evinski stil koji se zna?ajno razlikovao od osmanskog. Novi osvaja?i nisu rušili osmansku ostavštinu ve?su grad nadogra?ivali na praznim prostorima od ?aršije u pravcu današnjegMarjin Dvora. Mnogobrojni arhitekti su dali svoj doprinos u toma da Sarajevoizraste u jednu od evropskih metrolopola. Josip Vancaš i Karlo Paržik dali susvoj najve?u doprinos u periodu do 1900.
Prvu apoteku u Sarajevu otvorio jeEduard Pleyel 1877. godine. Prete?u modernih apoteka u Sarajevu supredstavljali atarski du?ani sa ljekovitim travama. Prvi atari u Sarjevu subili jevreji iz Španije, koji su došli uSarajevo u 15. I 16.
Stolje?u.Sarajevska pivara, koja je i danas aktuelna, radiod 1864. Godine i predstavlja prvu industrijsku proizvodnju na prostoru BiH .Jedina je evropska pivara koja je neprekidno radila i tokom vladavine Osmanskogcarstva i tako?er tokom vladavine Austo-Ugarske monarhije. Konak na Bistriku je izgra?en1869.godine po nalogu Topal šerif Osman-paše, namjena mu je bila da budesjedi?te valija i uprave Bosanskog vilajeta. Tako?er mnogi ugledni gosti gradasu osjedali u konaku, Fanc Ferdinand i njegova supruga, Josip broz Tito i mnogidrugi. Bosna je pod osmanskom vlaš?u tokom19.
stolje?a prošla kroz snažne privredne, kulturne i društvene promjene.Zbogslabosti Osmanskog carstva sultani su po?eli provoditi reforme u carstvu,usljed sporosti sprovo?enja tih reformi 1850.godine u Bosanski ejalet dolaziOmer paša Latas s ciljem da zavede redovnu vojsku i reorganizira zaostaluupravu. Jedna od prvih Latasovih odluka je bila da se sjedište ejaleta izTravnika premjesti u Sarajevo, koje je ostalo prijestolnica države do danas. Prva telegrafska veza u Sarajevu jeuspostavljena 1860.
godine na liniji Sarajevo-Carigrad.Prvu knjižaru Sarajevo dobija 1863. Aštampariju 1866.
Predivna Saborna crkva je gra?ena uperiodu od 1863.- 1874.godine, dozvolu za samu izgradnju dao je sultan AbdulAziz, kako bi ublažio kritike sa zapada zbog vjerske netolerancije(netrepljivosti). Crkva je gra?enu pomo?u dobrovoljnih priloga koji su davaniod strane gra?ana Sarajeva i trgovaca koji su prolazili kroz Sarajevo.